S obzirom da smo i dalje u mjesecu u kom se slavi Međunarodni dan žena, ovaj blog post posvećujemo možda najznačajnijoj ženi u svijetu programiranja – Adi Lovelace! Ada se danas smatra prvom programerkom na svijetu, kako je bila prva koja je uvidjela širu primjenu računarske mašine. Predložila je da se uz pomoć analitičke mašine izračunaju Bernulijevi brojevi, a danas se taj plan smatra i prvim kreiranim programom na svijetu! Pored toga, Ada je vodila turbulentan i zanimljiv život.
Ada je rođena 10. decembra 1815. godine u Londonu. Njen otac je bio lord George Gordon Byron koji je bio pjesnik i boem, te vodio čudan i buran život. Zbog njegovog nestabilnog i impulsivnog ponašanja, te uključenosti u mnoge skandale, Adina majka je smatrala da on ima mentalni poremećaj. Kako bi spasila svoju ćerku od naslijeđivanja očevih sumanutih gena, ali i od ekscentričnog svijeta pjesnika i umjetnika, ona je nastojala da probudi interes u Adi za matematiku i logiku. Sa 13 godina se razboljela te nije mogla da hoda tri godine. Te tri godine je provela u krevetu, učeći matematiku.
Ada je 1833. godine dobila priliku upoznati se sa Charles Babbage-om, profesorom matematike. Charles je bio oduševljen Adinim intelektom i nazvao ju je „Čarobnicom brojeva“. Od tada počinje njihova zajednička saradnja na Charlesovoj tek kreiranoj mašini za računanje, takozvanoj analitičkoj mašini. Charles je zamolio Adu da bilješke o analitičkoj mašini zapisane od strane jednog francuskog inžinjera, prevede sa francuskog na engleski. Dok je provodila, Ada je dodavala i sopstvene bilješke, gdje je naglašavala razlike između Babbing-ove analitičke mašine i Paskalove mašine (koja je slična današnjim kalkulatorima). Isticala je kako analitička mašina ima širu primjenu od samo računanja, te je u posljednjoj bilješki opisala algoritam mašine za izračunavanje Bernulijevih brojeva. No, taj program nije nikad bio testiran. S obzirom da je ta bilješka prvi zapisani algoritam koji je sačinjen sa namjerom da se primjeni na mašini, danas se to smatra prvim računarskim programom na svijetu, a Ada njegovim kreatorom.
Njene bilješke na engleskom jeziku možete pročitati ovdje.
Navela je kako analitička mašina ima sposobnost da rješava probleme bilo koje vrste, pa čak i da komponuje muzička djela. Ona se nije ograničavala na mašine i brojeve, nego je vidjela brojeve koje predstavljaju druge stvari, kao na primjer note. Zbog toga mnogi istoričari danas ističu kako je upravo ta njena teorija zaslužna za današnji svijet moderne tehnologije. Pored toga, Ada je sprovodila mnoge matematičke projekte i kalkulacije. Na svoja djela, ona se potpisivala sa A.L.L. jer u to doba, bilo je neprihvatljivo da se žene bave naukom i da pišu naučne radove.
Ada se udala sa 20 godina, za William King-a koji je ubrzo postao grof od Lovelacea. Njen muž je podržavao njene poduhvate i bio je ponosan na njena postignuća. No Ada je sa 29 godina doživjela duševni i mentalni slom. Počela je da kocka i da konzumira alkohol, te je zapala u mnoge kockarske dugove zajedno sa svojim učiteljem Charlesom. Zbog toga je vlada Engleske prestala da finansira njihov rad, te je njihova mašina ostala nedovršena. Charles je uspio da se izvuče iz dugova, no Ada nije. Ona je pokušala da stvori matematički program za velike opklade koje će osigurati dobit svaki put. No, taj program nije uspio, ostavljajući Adu u velikim dugovima prema sindikatu.
Može se reći da uprkos borbama njene majke, Ada je ipak naslijedila sudbinu svog oca. Umrla je 1852. godine, sa 36 godina, poslije duge i teške bolesti. Zanimljivo je što je umrla u istim godinama kad i njen otac. Na njen lični zahtjev, sahranjena je pored svog oca u Nottinghamshire-u.
Američko ministarstvo odbrane je 1979. godine napravilo jedan programski jezik i dali mu ime Ada, u njenu čast. Uprkos svom burnom životu, kao i mnogim teorijama koji osporavaju njena postignuća, pripisujući ih njenom učitelju Charlesu, Ada Lovelace se danas smatra prvom programerkom na svijetu. Njene ideje, zapisane prije 200 godina, su oblikovale računarsku tehnologiju koju poznajemo danas. Ada je svojim pionirskim radom oblikovala budućnost tehnologije, ali je i postavila temelje za važnost doprinosa žena u svijetu računarske nauke.